Koliko gradnja novih zgrada utječe na klimatske promjene?

klimatske promjene

 

Svjedoci smo da su klimatske promjene iz godine u godinu sve više vidljive. No, koliko nas zna što sve uzrokuje klimatske promjene i na koji način se borimo da bi očuvali planetu?

Svima nam je poznato da je posljednje desetljeće najtoplije razdoblje ikada zabilježeno. Svake godine bilježimo značajan porast prosječne temperature na svjetskoj razini. Prema podacima službe za klimatske promjene Copernicus 2020. godina je najtoplija zabilježena u Europi. Većina stručnjaka uzrok tome vidi u sve većoj emisiji stakleničkih plinova koja je posljedica raznih ljudskih aktivnosti.

Jedna od tih aktivnosti je i sve veća gradnja stambenih i ostalih objekata. Upravo zbog toga se uloga zgrada u rješavanju klimatskih promjena ne smije podcijeniti. Zgrade su odgovorne za otprilike 40 posto globalnih emisija. Uzimajući u obzir i građevinske materijale i radne emisije. A rješavanje problema novogradnje i klimatskih problema koji s njom dolaze zahtijevati će suradnju među raznim sektorima.

 

Problemi održivosti

Godišnje izvješće o izgledima održivosti s instituta Urban Land opisuje glavne trendove s kojima se danas suočavaju stručnjaci za nekretnine. Izvješće je usredotočeno je na to da odgovori na pitanje: Koji su problemi održivosti u porastu, zašto su važni i što bi industrija trebala učiniti po tom pitanju?

Rezultat izvješća je iznesen kroz par trendova koje institut vidi kao mogućnosti za buduće oblikovanje odluka o nekretninama, a to su:

  1. Unaprjeđenje programa neto-nula
  2. Suočavanje s klimatskim rizikom
  3. Davanje prioriteta postojećim zgradama
  4. Fokusiranje na građevinske materijale

Navedeni trendovi su slični onome što stručnjaci za održivost naglašavaju već godinama.

 

Što je to neto nula i zašto je važna?

Pojam neto-nula odnosi se na cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zagrijavanje na nulu. To se postiže balansiranjem količine ispuštene u atmosferu iz izvora s količinom uklonjenom i pohranjenom u ponorima ugljika. Također se opisuje kao ‘ugljična neutralnost’, a ponekad i kao ‘klimatska neutralnost’. Ona je vrlo važna upravo zbog toga što većina stručnjaka, uzrok globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama vidi u sve većoj emisiji stakleničkih plinova.

Prema Institutu za urbano zemljište (ULI), neto nula brzo prelazi iz ambicije na akciju. Sve više je organizacija koje usvajaju realne neto nulte ambicije i provode ih akcijskim planovima.

klimatske promjene

Novogradnja i klimatske promjene

Iz gore navedenog izvješća može se otkriti i da organizacije sve više gledaju dalje od emisija opsega 1 odnosno izravnih emisija iz operacija na gradilištu. Te da se sve više usredotočuju na emisije opsega 3 odnosno sve emisije zakopane u lancu vrijednosti. Uključujući i emisije građevinskih materijala.

Ovaj trend prati kako drugi sektori razmišljaju o ciljevima neto-nula. Sve više je organizacija koji prepoznaju veliku važnost da se nešto poduzme kako bi se riješilo pitanje klimatskih promjena. Priliku za to mnoge od njih vide u dekarbonizaciji opskrbnih lanaca kako bi se smanjila emisija plinova.

Krajnji cilj dekarbonizacije je postizanje ugljične neutralnosti, što znači povratak na razine CO2 koje su bile prirodno prisutne u atmosferi prije ljudske intervencije.

Dekarbonizacija zgrada znači uklanjanje emisija povezanih s postojećim zgradama i novom gradnjom. Ažurirani građevinski propisi i građevinske prakse smanjuju intenzitet ugljika u novim zgradama. Ali također s određenim koracima možemo značajno smanjiti emisije povezane s već postojećim zgradama.

Osim dekarbonizacije, kod gradnje novih zgrada bitno je paziti i na očvršćivanje. Sa sve ekstremnijim vremenskim uvjetima koji prijete u svakoj regiji svijeta, rizici povezani s klimatskim promjenama samo rastu. Zbog toga je potrebno misliti i na fizički rizik koji je povezan s objektima. To može biti rizik od poplava, požara, uragana itd. Sve to nam samo naglašava koliko je važno da stručnjaci za nekretnine rade zajedno s energetskim timovima.

 

Preporuke za dekarbonizaciju zgrada

U nastavku Vam predstavljamo tri glavne preporuke uz pomoć kojih se može doći do dekarbonizacije zgrada.

 

  1. Energetska učinkovitost

Prvi korak dekarbonizacije zgrade je učiniti zgradu energetski što učinkovitijom. Ukoliko je zgrada energetski učinkovita, ona ne treba trošiti puno energije za rad. U Vašem domu bi energetska učinkovitost mogla značiti dodavanje zidne izolacije kako toplina ne bi izlazila tijekom zime ili korištenje LED žarulja. Sva ta poboljšanja, osim što štede energiju, čine zgradu udobnijom i štede novac na računima za energiju.

 

 

  1. Elektrifikacija

Sljedeći korak u strategiji dekarbonizacije je elektrifikacija. To je jednostavno naziv za zamjenu opreme u zgradi koja koristi fosilna goriva najnovijom električnom tehnologijom. Jedan primjer za ovo je zamjena plinskog štednjaka električnim ili indukcijskim štednjakom.

 

  1. Obnovljiva energija

Ukoliko je Vaša zgrada električna možete odabrati odakle dolazi energija za nju. Električna energija se još uvijek može dobiti iz fosilnih goriva, poput ugljena. No, kad god je moguće, želimo koristiti električnu energiju koja dolazi iz obnovljivih izvora energije i ne stvara emisije stakleničkih plinova.

Svakako je praćenje napretka dekarbonizacije obavezno. Bitno je pokazati da inicijative za održivost imaju očekivane rezultate, bilo da se radi o uštedi emisija ili novca. A praćenje napretka je i jedini način na koji ćemo znati napredujemo li doista u smanjenju emisije stakleničkih plinova i kako se to odražava na klimatske promjene u svijetu.

Izazovi dekarbonizacije zgrada

Jedan od glavnih izazova dekarbonizacije je novac koji je potrebno uložiti kako bi se nešto pokrenulo. Svako novo ulaganje zahtijeva određene početne troškove te je zbog toga pristup dekarbonizaciji pristupačniji kućanstvima s raspoloživim izvorom novca.

Kako bismo se uspješno prilagodili utjecajima klimatskih promjena, svi moramo prijeći na način života bez ugljika. Zbog toga ljudi iz raznih sektora trebaju raditi zajedno na politikama koje će osigurati financiranje i poticaje zajednicama s nižim izvorom novca za pristup tehnologijama za dekarbonizaciju zgrada.

POVEZANO: Oživite poznatu sliku Vincenta van Gogha iz 1889. uz LEGO (za odrasle)!